Od 1. svibnja do 20. kolovoza Udruga prijatelja životinja Dr. Ivan Rostaš  dobila je prijave o ukupno 133 napuštene životinje,  od čega je prijavljeno 91 napuštenih pasa . Od tog broja 56 su šteneta, 32 odrasla  i 3 rasna psa.

Udruzi je ponuđeno 15 pasa za udomljavanje, od čega 3 mješanca, 3 rasna psa i 9 štenića.

12 pasa ostavljeno je ispred prostora Udruge  ili ubačeno u dvorište preko ograde improviziranog skloništa za životinje.
Udruzi je prijavljeno i 30 mačića, ostavljenih na ulicama, i još 12 mačića ponuđeno je na udomljavanje .
U istom periodu, udomljeno je svega 6 odraslih pasa i 2 štenića.

Ovom broju treba pridodati još jedan broj životinja, koje članovi Udruge samoinicijativno preuzimaju sa ulica, i  uz veliki trud nastoje zbrinuti u novi dom.
Naravno, svi su najosjetljiviji na šteniće, no njih je i najlakše udomiti. Uz volontere, jedan dio napuštenih životinja sa ulica uklanja Higijeničarski servis Tip Tip, što povećava broj napuštenih životinja u našem gradu i Županiji.
Također, sugrađani koji ne mogu gledati napuštene životinje sami se pobrinu za neke od njih, i sklone ih sa ulice. U nekim naseljima , ljudi se redovno brinu za napuštene životinje, i pse i mačke, i hrane ih. Prizori posuda sa vodom uz stambene zgrade tako  više nisu neuobičajena pojava. Jer nisu svi ravnodušni na patnju napuštenih  životinja, kako na ljetnim vrućinama, tako i zimi.

-         Moramo istaknuti , i zahvaliti  našem gradonačelniku, gospodinu Karliću, koji  je u srpnju u ime Grada  obećao pomoći rad naše Udruge. Sve aktivnosti naše udruge  dosad su se najvećim dijelom financirale iz vlastitih sredstava volontera, tako da nam je i učinak bio vrlo ograničen.
-         Sva sredstva koja dobijemo, kako od Grada, ili od onih koji su u mogućnosti donirati, biti će namjenski potrošena za sterilizaciju i kastraciju napuštenih pasa i mačaka. Samo na taj način može se spriječiti pretjerano razmnožavanje i pojava novih napuštenih životinja. Također svim vlasnicima životinja uvijek ponavljamo da steriliziraju vlastite ljubimce, jer ako su jednom uspjeli udomiti par štenića ili mačića, neće u tome uspjeti svaki put kad njihovi ljubimci dobiju novi pomladak
-         Naglašavamo i da je bitno čipirati vlastitog ljubimca, što je i  zakonom obavezno učiniti najkasnije do 13.06.2011.
            Čipiranje bi trebalo barem malo smanjiti broj izgubljenih ali i napuštenih   životinja.

- Za slijedeću subotu planiramo okupljanje i druženje naših volontera, i svih ostalih vinkovačkih prijatelja životinja na vinkovačkom izletištu Sopot. Sve zainteresirane pozivamo da nam se pridruže slijedeće subote, zajedno sa svojim ljubimcima .

- Kao najpozitivniji događaj ovog ljeta istaknuli bi uspješno  udomljavanje jednog napuštenog psa, kojeg je gospođa Dubravka Kraljević, inače velika zaštitnica životinja, dulje vrijeme hranila u blizini svojeg stana u Starčevićevoj ulici u Vinkovcima. 
Njega je udomio jedan gospodin, kojemu smo 2 mjeseca nastojali pronaći odgovarajuće štene, i koji je u svoje dvorište odlučio prihvatiti baš ovog mladog i napuštenog mješanca terijera. Nadamo se da ovo neće ostati usamljen primjer. Hvala svima koji nastoje dati svoj doprinos u zbrinjavanju napuštenih životinja.

Udrugu prijatelja životinja možete kontaktirati putem maila : prijateljizivotinjavk@gmail.com  na telefon 098/165-3045 i 369-388, aktivnosti  udruge i životinje koje nudimo za udomljavanje oglašavamo na stranici udruge www.prijatelji-zivotinja-vinkovci.hr/, na portalu vinkovci.com.hr i putem Facebook profila Prijatelji životinja Realizacija Azila u Vinkovcima.
 
http://www.facebook.com/pages/manage/updates.php?id=180466878820&sent=1&e=0#!/event.php?eid=144440262255688&ref=mf
 

U prošlom ste  nastavku (valjda) naučili da bajke postoje jedino na blogu. Sudbinu iščekuju preoprezni, neoprezni iščekuju one dane u tjednu. Ne čekajte ništa i što prije sami nađite (i zgrabite) muškića, ili uz pomoć suvremenih sustava za navigaciju.

Ali avaj!

U ova tužna elektronska vremena došlo je dotle da se i sami elektroni međusobno odbijaju a kako li je tek teško spojit dvije duše elektronskim putem.
Još gore je ako pokušate ostvarit sintezu zastarjelim, navodno prirodnim putem -kao slučajno se u lokalu spotaknit na lika. Uvidjet ćete da likovi više ne vise na svakom stablu, a kamoli u lokalu, a ako i nađete na kojega - vjerovatnije je da se ipak radi samo o fikusu. To je možda nekad i bio muškić, ali sada je biljna vrsta i jedina sinteza koju on upražnjava je fotosinteza.
Ako se naziru pokreti, pogledajte jel u blizini neki aparat za održavanje života, poker aparat, playstation ili štatigajaznam. Opasnost: Nipošto ga ne isključujte sa aparata!!! On je već spojen na svoj način.

Dakle, da bi ste sa nekim spojili, tribate se i vi ulogirat. Da da biste se ulogirali ne smiju vam isključit struju. Dakle, prvo pravilo za spajanje je:
1. Na vrijeme podmirite račune za struju!
Da ne ispadne da reklamiram HEP, uštedite struju na drugim stvarima. Ne kupajte se u toploj vodi, ne koristite fen, depilator, fritezu za ušenke tj. peglu za kosu, aparat za varenje i slično. To će vam ionako trebat tek kad se odlučite a izlazak, a do toga je još ohoho. Ako izbjegavate spajanje na internet pod parolom "Volim više uživo!" govorite ljudima da ste tehnološki neobrazovani ili  da se ne snalazite u komunikaciji pisanim putem, ukratko nepismeni. Oduprite se strahovima od neuspjeha i ulogirajte što prije.
 
2. Kad ste se ulogirali, odite na Iskricu, Smokvicu, Facebook i slično. Prvi korak je da temeljito složite profil. Nemojte lagat! Tu se treba ostvarit sinteza dvije sukladne duše, a to nećete postić ako niste sukladni onome za što se predstavljate. Ili ako već smatrate da je bolje slagat, neka ispadne da ste samo pokušavali bit duhoviti ako vas jednom ulove u laži. Npr. ja sam u svome profilu napisala:
"Ne samo što sam djevica, nego ni dojila nisam!"

3. Iskrica, forumi i četovi vam neće prikazati jel osoba zgodna, pristojna, zdrava ili bogata, ali vam mogu otkriti koliko je ta osoba inteligentna. Vrlo je brzo i jednostavno uguglati ono što ne znate, ali za opširniji razgovor o nečemu o čemu nemate pojma već počinju teškoće, osim ako nemate logističku podršku od nekoliko umreženih članova. Ali bez brige, to još nije postalo profitabilno u Hrvatskoj, za sada Ušlagirani plaćaju Kineze samo da im hrane kokoši na facebook Farmi. O osobi sa druge strane veze dakle više govori količina vremena koja joj je potrebna da odgovori na komentar nego njen sam komentar. Ako je prošlo više od dva dana, možda ta osoba čeka da vi njoj odgovorite na komentar. Zbog toga  je potrebno općenito puno čekanja pa otvorite nekoliko veza, ovladajte daktilografijom a i napišite nekoliko kratkih komentara koje ćete kopipejstat po potrebi.

4. Kad pomoću interneta upoznate srodnu dušu, slijedi bolno prilagođavanje na novi način života - real life. Ako ugledate ovakav ili sličan tekst na vašem ekranu, vi ste debelo ušlagirani i isključivanje može imati kobne posljedice po vaš život.

(13:29 pm)Tata37: Srećiceee!
(13:30 pm)Tata37: Srećice, jel gotov ručak?
(13:45 pm)Tata37: Srećice zašto mi se ne javljaš? )
(14:05 pm)Srećica003: Mužiću, nešto me zajebavaju moderatori. Daj solidariziraj, reci in koju. Za mene ))
(14:06 pm)Tata37: Ali srećice, ručak!?!? (
(14:07 pm)Srećica003: Aj moš malo popit ovi put! Vino ti je u dječjoj sobi, ispod šporkih mudanti od juniora, sakriveno u majicu od keruma.
(14:09 pm)Tata37: Srećiceeee! Ti mi donesiii! pliiiiz! znaš da me žulja među!
(14:11 pm)Srećica003:: Needaa mi se! Aj pliz pitaj sina.

Sastavila Danica Čvorović za e-ćakule

P: Moj suprug želi probati seks utroje sa mnom i s mojom sestrom.
O: Suprug vam je očito vrlo odan. Ne može vas se zasititi pa želi isprobati i najbolju poslije vas − vašu sestru. To nipošto nije problem, dapače, obitelj će time postati prisnija. Zašto ne biste uključili i neke sestrične? Ako dvojite, dopustite mu da ode s nekom od vaših rođakinja, darujte mu nešto lijepo i skupo, skuhajte mu fini ručak i ne spominjite taj oblik njegova ponašanja.

P: Sa svojim suprugom nikad nisam doživjela orgazam.
O: Ženski orgazam je mit militantnih feministica koje mrze muškarce. Kao takav, opasan je za obiteljsko zajedništvo i zato ga svom suprugu nemojte nikad više spominjati.

P: Moj suprug neprestano traži oralni seks.
O: Zahtjevi vašeg supruga potpuno su nesebični. Dapače, oralni seks je za muškarca ekstremno bolan. Svojim inzistiranjem vaš suprug samo pokazuje koliko vas voli. I zato mu udovoljite. Uostalom, sperma nije samo sjajnog okusa, već je i niskokalorična. U jednoj žličici ima i manje od 10 kalorija. Hranjiva je, pomaže da očuvate figuru i daje izuzetan sjaj vašoj koži. Muškarci to dobro znaju.

P: Moj suprug prečesto provodi noći sa svojim muškim društvom.
O: To je posve normalno ponašanje i treba ga poticati. Muškarac je lovac i mora se dokazivati među drugim muškarcima. Daleko od bilo kakvog zadovoljstva, noć s dečkima je vrlo stresna i povratak kući je pravo olakšanje za vašeg partnera. Pogledajte samo kako je raznježen i sretan kad se vrati svom stabilnom domu. Najbolje što možete učiniti je da mu kupite lijep i skup dar, skuhate mu fini ručak i uopće ne spominjete taj oblik njegova ponašanja.

P: Moj suprug ne zna gdje se nalazi moj klitoris.
O: Vaš klitoris nije briga vašeg supruga. Ako se morate igrati njime, činite to u svoje slobodno vrijeme. Da biste pomogli obiteljskom proračunu, možete se i snimiti kamerom dok to radite pa potom snimku prodavati preko interneta. Krivnju zbog sebičnosti ublažit će kupovina nekog skupog dara i spremanje slasnog obroka za vašeg dragog.

P: Mog supruga ne zanima predigra.

O: Predigra je za muškarca vrlo bolna. Ako na njoj inzistirate, to znači da svog supruga ne volite dovoljno, jer zašto bi se inače morao toliko truditi da vas dovede u pravo raspoloženje. Napustite sve želje u tom području i iskupite se kupovinom skupog i lijepog dara te kuhanjem finog ručka.

P: Kako da znam kada sam spremna za seks?
O: Pitajte svog dečka, on će znati kada je pravi trenutak. Kada su ljubav i seks u pitanju, muškarci su mnogo odgovorniji, budući da nisu emotivno konfuzni kao žene. To je dokazana činjenica.

P: Trebam li se upustiti u seks na prvom izlasku s nekim?
O: Da. I prije, ako je moguće.

P: Što se zapravo događa tijekom čina vođenja ljubavi?
O: To potpuno ovisi o muškarcu. Važno je da zapamtite da morate raditi ono što vam on kaže bez ikakvih zapitkivanja. Ponekad od vas može tražiti i nešto što vam se čini malo čudnim. Svejedno to učinite.

P: Koliko bi dugo trebao trajati čin vođenja ljubavi?
O: Ne postoji prosječno vrijeme, ali sve dulje od dvije minute je dobro. Ako seks traje kraće od toga, vrlo vjerojatno vi požurujete svog muškarca. Nakon što je vaš partner završio s vođenjem ljubavi, dobit će prirodnu želju da vas naglo ostavi i ode sa svojim prijateljima igrati golf. Ili će se posvetiti nekoj drugoj aktivnosti, primjerice, odlasku s društvom do birtije te konzumiranjem velikih količina alkohola i raspravom o intimnim stvarima. Nemojte se osjećati zapostavljenom dok ga nema! Nađite si posao perući rublje, čisteći stan ili čak možete otići u kupnju i kupiti mu neki skupi dar. Vratit će se kad bude spreman.

-Slovenski policajci uz pomoć američkog FBI-ja otkrili su trojicu mladića iz Maribora za koje se sumnja da su stvorili dosad najmoćniji računalni virus na svijetu pomoću kojeg su se dokopali podataka s kreditnih kartica, lozinki za internetsko bankarstvo i drugih povjerljivih informacija, javljaju slovenski mediji. -Virus je navodno već zarazio nekoliko milijuna računala u cijelom svijetu.

-Istraga je trenutačno u početnoj fazi zbog čega policija i FBI zasad ne žele davati više informacija o slučaju. Policija je zaplijenila i veći broj računala i računalne opreme.

Napali 40 banaka iz SAD-a

-Kako saznaje Delo, osumnjičena su tri Mariborčana mlađa od 25 godina koji studiraju na Fakultetu za računalstvo. Među zaraženim su računalima i ona u nekim poznatim američkim poduzećima i u čak 40 banaka. Zbog napada na području SAD-a u istragu se uključio FBI koji je svoje istražitelje poslao u Maribor.

-Prema neslužbenim informacijama koje prenose svi slovenski mediji, mariborski hakeri udružili su se sa španjolskom kompanijom Mariposa preko koje su širili virus po svijetu. Mutne radnje Maripose još su prošle godine otkrili stručnjaci kanadskog sigurnosnog poduzeća Defence Intelligence, španjolskog proizvođača antivirusnih programa Panda Security te centra Georgia Tech Information Security. Uhićenja u Španjolskoj

-Španjolska policija početkom ožujka uhitila je trojicu osumnjičenih iz Maripose. Vođa hakerske skupine bio je haker Netkario koji je sa svojim pomagačima, Ostiatorom i Johnyloleanteom, širio viruse pomoću kojih je na računala instalirao programe za krađu povjerljivih podataka.

Radi se prekrasno dizajniranom uređaju na tragu Appleovog iPhonea i iPod Toucha s ekranom od 9.7 inča, dostupnom s 16, 32 i 64 gigabajta prostora. Cijena? Sitnica. Zadnjih nekoliko tjedana, posebice posljednjih dana, mediji su se posvetili Appleovom tabletu. Pohvale, kritike i nade – sve smo ih vidjeli i čitali na raznim portalima, blogovima, o Twitteru i Facebooku bolje da i ne pričamo. Steve Jobs je prema prvim naznakama uspio prodati potrebu za iPad koji nudi…

Appleov iPad veličine je polovice A4 papira, odnosno širok 19 , dug 25 , a debeo tek 1.3 centimetara. Tanak uređaj koji možete držati u ruci – teža 0.6 kilograma?

Od Mesića palicu predsjednika države preuzima Josip Manolić, koji 17. srpnja 1991. tu poziciju napušta, prema podacima HNB-a, s utvrđenim dugom od tadašnjih 6,5 milijardi njemačkih maraka, odnosno oko 24 milijarde kuna.

Od 17. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1992. premijer je Franjo Gregurić, a u njegovu mandatu javni dug pada na 23,3 milijarde kuna. Njega nasljeđuje Hrvoje Šarinić koji Vladom upravlja (uz šefovanje Franje Tuđmana, naravno) do 7. studenog 1993., a te godine unutarnji dug klizi na samo 19,4 milijarde kuna.

Da je Domovinski rat bio mrski neprijatelj državnom dugu dovoljno govori i podatak da je Nikica Valentić 7. studenog 1995. premijersku funkciju napustio s dugovanjima od 19 milijardi kuna. S prestankom rata počinje i bujanje unutarnjeg duga, čemu je značajno pridonijela i mogućnost jačeg zaduženja u inozemstvu, pa je Zlatko Mateša od 1995. do 27. siječnja 2000. Banske dvore „počastio“ javnim dugom od ukupno 46,6 milijardi kuna.

Dakle, dug je u tom razdoblju više nego udvostručen i povećan je za 27,6 milijardi kuna. U tih nešto više od četiri godine Matešina mandata dug je već u prvoj godini, dakle 1996., narastao na 30,7 milijardi kuna, s tim da je u toj godini domaći (unutarnji) dug smanjen sa 17,7 na 17,2 milijarde kuna, ali je vanjski dug povećan sa 1,3 na 13,4 milijarde kuna. I jednom kada smo se „navukli“ na inozemno zaduživanje, nije nam bilo spasa.

Tijekom 1997. ukupni javni dug je narastao na 33,8 milijardi kuna, sljedeće godine je iznosio 36 milijardi, a 1999. već spomenutih 46,6 milijardi kuna, od čega je čak 29,8 milijardi kuna otpadalo na inozemni dug. Iznimno jakim tempom zaduživanja nastavlja i Ivica Račan preuzevši s koalicijom od HDZ-a vlast 27. siječnja 2000. Naime, do 23. prosinca 2003. javni dug je narastao na čak 79,8 milijardi kuna, dakle za 33,2 milijarde kuna.

Ironično je da je jedino smjena vlasti mogla omogućiti Hrvatskoj nastavak zaduživanja u inozemstvu, jer je zbog Tuđmanove politike međunarodna financijska zajednica prijetila postavljanjem „crvene rampe“ Mateši. Od 2000. nadalje počinje iznimno rasti i dug stanovništva i poduzeća, jer je domaćim i stranim bankama također bio olakšan transfer novca iz inozemstva, ali to je samo naličje priče o rastu državnoga duga.

Gledano prema godinama u Račanovu mandatu, već u 2000. je javni dug s 46,6 milijardi narastao na 59,3 milijarde kuna, iduće godine ta brojka iznosi 65,3 milijarde, 2002. se penje na 71,1 milijardi i, kao što smo već kazali, 2003. završava na 79,8 milijardi kuna. Potom dolazi era Ive Sanadera koji u šest godina vladanja povećava javni dug na 118 milijardi kuna, odnosno za 38 milijardi kuna, a Jadranka Kosor, koja je preuzela vlast 7. srpnja 2009. će, prema sadašnjim projekcijama, javni dug u 2010. povećati na 128 milijardi kuna.

Dakle, Jadranka Kosor će u jednoj godini povećati javni dug za najmanje 10 milijardi kuna, a Sanader i Kosor su tako zajedno u sedam godina mandata HDZ-a povećali javni dug za 48 milijardi kuna.

Pri tome treba znati da u taj dug ukupnog iznosa oko 128 milijardi kuna za 2010. godinu nisu uračunati minusi HAC-a, državna jamstva (posebno brodogradnja), preostali dug umirovljenicima, neke kapitalne investicije i jamstva HBOR-a, jer tada ukupni javni dug (prema podacima Ministarstva financija iz ožujka ove godine) iznosi čak 161,4 milijarde, što znači da je od 2003. do ožujka ove godine, u mandatu Sanadera i Jadranke Kosor, javni dug povećan čak 82 milijarde kuna.

Kako će u odnosu na ožujak dug do kraja godine porasti još oko osam milijardi kuna, to znači da se radi o povećanju od čak 90 milijardi kuna. No, iz te cifre ipak treba isključiti dugove HBOR-a koje ta banka ipak uspije vratiti u cijelosti, no i tada ispada da se radi o povećanju javnoga duga od 80 milijardi kuna u sedam godina mandata Sanadera i Jadranke Kosor.

Kratice koje smo prikupili:

U sklopu IPA prekograničnog programa Mađarska- Hrvatska započela je provedba projekta „Suradnja bez granica - Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“, koji je jedan od 42 odabrana projekta iz tog programa. Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Vinkovci jedan je od četiri partnera s hrvatske strane, a nositelj projekta tj. glavni korisnik je Zavod za zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha.
Ostali partneri na projektu su: Zavod za zapošljavanje sjevernog Zadunavlja iz Szombathelya, Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz, Križevaca, Čakovca i Osijeka. Suradnik na projektu je Mađarsko-hrvatska industrijska i trgovinska komora iz Zagreba. Ukupan iznos proračuna je 189.272,22 EUR od čega Europska unija sufinancira 85%, a projekt će trajati do 31. ožujka 2011. godine.
Program se provodi u pograničnim županijama s obiju strana granica (s mađarske strane županije Zala, Somogy i Baranya, a na hrvatskoj strani Međimurska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija.

Opći cilj projekta „Suradnja bez granica – Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“ je razvijanje integriranog hrvatsko-mađarskog tržišta rada u prekograničnom području kojim će se osigurati mogućnost za usporedbu sustava alata politike zapošljavanja.  Dugoročni je cilj Programa podupiranje razvoja temeljenog na znanju i kulturne suradnje temeljene na intenzivnim društveno-gospodarskim vezama između dviju strana u pograničnom području te promicanje uspješnog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom. Tijekom projekta provest će se osam radionica akademije stručnjaka na različite teme u vezi zapošljavanja i politike zapošljavanja u prekograničnom području, konferencija o politici zapošljavanja te početna i završna konferencija projekta. Izradit će se četiri stručne studije o zapošljavanju u prekograničnom području, metodološki priručnik i priručnik s primjerima dobre prakse, te općeniti priručnik u kojem će se nalaziti opis projekta i skraćeni sadržaj sve četiri stručne studije i drugih rezultata projekta. Također, biti će izrađena zajednička dvojezična web stranica koja će služiti kao info-komunikacijska baza i na kojoj će se nalaziti dokumenti izrađeni tijekom projekta.
 
Ugovor o sufinanciranju potpisan je 19. travnja 2010. godine između glavnog korisnika: Zavoda za zapošljavanje južnog Zadunavlja i upraviteljskog tijela: mađarske Nacionalne razvojne agencije, nakon čega su se počele obavljati prve aktivnosti u projektu. Sredinom lipnja održana je Konferencija otvaranja u Pečuhu, te 1. radionica u Zalaegerszegu, na kojoj su prisustvovali predstavnici svih ustanova partnera u projektu.  Tema te radionice bila je Uloga pakta za zapošljavanje u politici zapošljavanja na lokalnoj razini, te zapošljavanje civilnog društva u ruralnim područjima, odnosno, predstavljena su iskustva programa javnih radova u lokalnim sredinama tog dijela Mađarske.
Druga radionica održana je 30. lipnja u Harkanju u Republici Mađarskoj, s temom Mogućnosti obrazovanja i potpore u Južno Zadunavskom regionalnom zavodu za zapošljavanje, kao i o mogućnostima obrazovanja na tom području u drugim institucijama, te uslugama koje se nude u tom Zavodu za zapošljavanje vezano za traženje posla, prijave na evidenciju, povećanja mogućnosti za zaposlenje, i ostalim uslugama vezanim za tržište radne snage.
Sljedeća radionca održat će se koncem kolovoza u Zalaegerszegu u Republici Mađarskoj, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Vinkovci radionica će se održati početkom prosinca, s temom Zapošljavanje osoba s invaliditetom, poticaji i primjeri dobre prakse.
]]> Politika 2010-07-08T08:42:56+00:00 http://novska.org/novska/hrvatska/pogledajte-to-se-najvie-isplati-studirati-u-hrvatskoj/ http://novska.org/novska/hrvatska/pogledajte-to-se-najvie-isplati-studirati-u-hrvatskoj/#When:07:33:08Z

Što je danas isplativo studirati, odnosno nakon završetka kojih fakulteta se može naći posao, a koja je diploma, na žalost, put prema birou ili slabo plaćenim poslovima?

Tema je, naravno, kompleksna i jednostavnog odgovora nema, s obzirom na različite afinitete, kao i to da omjer uloženog i dobivenog nije uvijek najpravedniji jer završavanje zahtjevnog fakulteta često ne jamči adekvatno plaćen posao.

Usporedbom podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i analizom tržišta rada portala Moj posao, Slobodna Dalmacija je pokušala barem malo približiti odgovor.

Dakle, da na birou gotovo uopće nema liječnika specijalista, zbog čega neke bolnice muku muče s popunjavanjem nedostajućeg kadra, kao i da tržište rada vapi za profesorima iz prirodne grupe predmeta, posebice matematike, fizike i informatike.

Toga kadra na Zavodu gotovo i nema, zbog čega škole imaju problema s organiziranjem nastave, a iznimno loše stanje je, primjerice, u Zadru, gdje je početkom godine profesora matematike tražilo 15 škola, ali na Zavod se već nekoliko godina nije prijavio ni jedan nezaposleni stručnjak koji bi mogao ili želio predavati u školi.

Analitičari takvo stanje tumače time što je riječ o teškim fakultetima, a plaća koja se nudi u prosvjeti i nije baš velika, pa studenti radije odaberu inženjerski smjer. Podaci sa Zavoda govore kako profesori općenito kratko borave na birou jer je njihova stopa zapošljavanja visoka, a iznimka su, prema statistici s kraja svibnja, jedino profesori hrvatskog jezika i tjelesne i zdravstvene kulture koji su se svrstali na crnu ljestvicu deset zanimanja kojih je najviše u evidenciji Zavoda.

Na toj ljestvici su se, iznenađujuće, našli i diplomirani inženjeri elektrotehnike, koji su donedavno lako nalazili posao, o čemu govori i jedan od naših studenata. Ekonomisti najteže dolaze do posla

Kad steknete ova zvanja, teško ćete do posla:

1. diplomirani ekonomist

2. diplomirani pravnik

3. novinar

4. diplomirani ekonomist za financije

5. profesor hrvatskog jezika

6. voditelj nabave i prodaje

7. profesor tjelesne i zdravstvene kulture

8. diplomirani ekonomist za marketing

9. diplomirani inženjer elektrotehnike

10. diplomirani ekonomist menadžmenta

Od 1326 gospodarskih subjekata, koliko ih djeluje na području vukovarsko-srijemske županje, osam je velikih poduzeća, a sve ostalo su male i srednje tvrtke, te oko 3 tisuće obrtnika. Rečeno je to, između ostaloga, na sjednici županijske skupštine. Vijećnici su naime razmatrali informaciju o aktivnostima i realizaciji Programa poticanja malog gospodarstva.

Prema riječima resornog pročelnika, Nenada Jerkovića, unazad 10 godina u malo gospodarstvo je ubrizgano oko 700 kredita i po toj osnovi zaposleno je oko 3 tisuće radnika. Inače, županija je potpisala ugovor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva s trima bankama. Riječ je o iznimno povoljnom kreditu, s kamatnom stopom od 3,20 do 4,50%.

Sve tri tvrtke koje će proizvoditi za šećerane u vlasništvu Vira članice su Todorićevog koncerna Agrokor. Ukupno će se šećernom repom, za potrebe ovih šećerana, zasijati 3970 hektara, od čega 2100 u Belju, tisuću u Vupiku i 870 hektara u PIK-u Vinkovci . Predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić rekao je kako se vrijednost danas potpisanog ugovora procjenjuje na više od 80 milijuna kuna. Dodao je kako je Belje prošle godine na površini od 1500 hektara za šećeranu Viro proizvelo 116.300 tona šećerne repe.

Napomenuo je kako se potpisivanjem ugovora želi pokazati kako i u teškim trenutcima za poljoprivredu može postojati konkurentna proizvodnja te dati potpora hrvatskoj prehrambeno-prerađivačkoj industriji finaliziranjem proizvoda domaćeg ratarstva u njihovim kapacitetima.

Predsjednik Uprave šećerane Viro Željko Zadro rekao je kako se ove godine u županjskoj i virovitičkoj šećerani planira sjetva 24.000 hektara šećerne repe, a očekuje se ukupna proizvodnja od oko 160.000 tona šećera. Ocijenio je kako su šećer i duhan jedine dvije kulture u kojima se hrvatska proizvodnja uklapa u europske statistike.

Na novinarski upit znači li da s osječkom šećeranom Kandit premijer uopće nisu vođeni pregovori, ili su vođeni ali nisu uspješno okončani, Pajnić je odgovorio kako tvrtka prati razvoj događanja oko osječke šećerane te “da su u pregovorima”, o čemu će se odlučiti u idućem razdoblju.

Potvrdio je da je Belje prethodnih godina surađivalo s osječkom šećeranom, ali u manjem obimu nego s virovitičkom i županjskom.

Natjecanje gastro održava se od 1980. godine, a sudjeluju učenici ugostiteljsko-turističkih škola iz cijele Hrvatske i iz inozemstva. Na ovogodišnji Gastro došla i škola iz Wellesa. Prije dolaska na ovo natjecanje, učenici su morali proći školske i regionalne kvalifikacije. 

Osnovna škola Nikole Tesle u vinkovačkom prigradskom naselju Mirkovcima može se pohvaliti da svake godine ima sve više prvašića, ali tu nastaje i problem jer u postojećoj zgradi nema dovoljno prostora.

Nema mjesta za 43 đaka

Trenutačno škola ima 236 učenika raspoređenih u 17 razreda, iz nje će na kraju školske godine izaći 20 osmaša, ali će u rujnu ući 46 prvašića pa valja oformiti tri nova razreda jer ovdje gotovo polovica učenika pohađa nastavu prema srpskom programu.

– Imamo projekt za novu školu kroz program CEB VII Europske unije, ali se on realizira tek od sljedeće godine pa do tada moramo naći prostor za nove razrede. S Gradom smo se dogovarali o tomu da se adaptira potkrovlje zgrade i urede dvije ili tri prostorije, ali rečeno nam je da nema novca pa predlažu potkrovlje Mjesnog odbora ili putovanje u pet kilometara udaljenu školu u Vinkovcima. Već sad je problem s prostorom jer imamo i predškolu za buduće prvašiće, koji dolaze triput na tjedan poslije 17 sati jer drugačije nismo mogli organizirati – kaže ravnatelj Anto Vidović i dodaje kako su roditelji ogorčeni već pri samom spomenu da bi prvašići morali putovati u Vinkovce. Pita se i tko će to odrediti koje će dijete putovati, a koje će ići u školu u Mirkovcima.

– Moje dijete sigurno neće ići u Vinkovce jer da smo to htjeli, ne bismo se doselili u Mirkovce. Grad mora znati da ovdje ima puno branitelja kojima je država pomogla pri kupnji kuća i naša djeca imaju pravo ići u školu koja im nije pet kilometara udaljena od kuća. Grad kaže da nema novca, a ako za djecu nema, za što ima – ogorčen je Anto Jakovljević, roditelj dvoje djece u mirkovačkoj školi i vijećnik Gradskog vijeća, gdje je već nekoliko puta pokretao to pitanje.

Smatra da je najbolje rješenje adaptacija potkrovlja, a smještaj u potkrovlju Mjesnog odbora ili putovanje u Vinkovce roditelji sigurno ne bi prihvatili.

VINKOVCI - Tridesetak članova vinkovačkih i osječkih udruga za zaštitu životinja danas je središtu vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovci prosvjedovalo zbog najave mjesnog lovačkog društva "Jelen" da će svake nedjelje u ožujku ubijati životinje koje zateknu u lovištu.

 - Ovim prosvjedima koje ćemo provoditi svake nedjelje u ovom mjesecu, želimo spriječiti ubijanje napuštenih životinja i inicirati izmjenu zakona koji omogućava lovcima da neke životinje proglase štetočinama i time dobijaju pravo da ih ubijaju. Prošle nedjelje smo to uspjeli, valjda ćemo i ove - kaže Vlatka Tuček, tajnica vinkovačke udruge Prijatelji životinja dr Ivan Rostaš, organizator prosvjeda dodajući da prosvjednici i drugi građani mogu potpisati peticiju kojom traže hitnu reformu veterinarske inspekcije i veću zaštitu životinja kako bi se onemogućilo bilo kome ubijanje životinja.

Ujedno se zalažu za otvaranje azila za napuštene životinje kojega u Vinkovcima nema, a prema procjeni Prijatelja životinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji je možda i 2000 napuštenih životonja i pasa lutalica. Prosvjednici su se nakon zadržavanja ispred zgrade mjesnog odbora Mirkovci uputili do zgrade gdje je uprava Lovačkog društva i na zid postavili svoje transparente kojima upozoravaju na potrebu zaštite životinja i uskraćivanja prava lovcima da proglašavaju neke životinje štetočinama koje je dozvoljeno ubijati. Zanimljivo je da Lovačko društvo "Jelen" koje je pokrenulo "akciju" ubijanja napuštenih životinja nije registrirano u županijskom Lovačkom savezu.

Točno je da nismo učlanjeni u Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije, ali imamo dozvole za lov nacionalnog saveza. Problem je kod nas što su većina članova lovci postali za rata i u vrijeme "krajine" pa bi lovačke dozvole morali konvalidirati, a to košta oko 1 600 kuna i naši ljudi nemaju taj novac - opravdava se predsjednik "Jelena" Đorđe Šimić, a tajnik Lovačkog saveza Marko Babić kaže da većina lovačkih društava iz sela s većinskim srpskim stanovništvom nije član Saveza iz samo njima znanih razloga, ali zadnjih godina i oni pristupaju pa je danas 4-5 društava iz takvih sela članice Saveza.

Na konferenciji za novinare vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić podsjetio je da je grad do ove školske godine financirao troškove gradskog i izvangradskog prijevoza za sve razrede osnovne i prva dva razreda srednje škole dok je za treći i četvrti razred to činilo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.

‘Kako ministarstvo to više nije u mogućnosti činiti, grad će, uz učenike osnovnih i prva dva razreda srednje škole, preuzeti na sebe obvezu financiranja troškova prijevoza učenika i trećih i četvrtih razreda’, kazao je Karlić dodajući kako će za tu namjenu bit potrebno osigurati u gradskom proračunu oko 1,5 milijuna kuna.

Novac će se osigurati kroz rebalans ovogodišnjeg proračuna dok će se za 2010. godinu ‘ugradit’ u proračun za tu godinu, kazao je dodajući kako će gradske vlasti i sufinancirati s 500 kuna po učeniku osnovnih škola nabavku školskih knjiga za socijalno ugrožene obitelji.

Pravo na pomoć imat će sve dvočlane obitelji koje imaju ukupan prihod manji od 2.500, tročlane 3.500, četveročlane 5.000 kuna te ostale petero i višečlane socijalno ugrožene obitelji, naveo kazavši kako će grad za tu namjenu u proračunu izdvojiti 500.000 kuna.

U gradu računaju kako bi pravo na tu subvenciju moglo koristit oko 1.000 od ukupno 3.500 vinkovačkih osnovnoškolaca. Prema gradonačelnikovim riječima, odluke o besplatnom prijevozu učenika te sufinanciranju školskih udžbenika trebalo bi, početkom listopada, potvrditi Gradsko vijeće.

TRADICIJA IGRANJA KOŠARKE DUGA 45 GODINA

Košarka se organizirano u Vinkovcima igra od 8. listopada 1963. godine kada je osnovan KK Vinkovci. Od tih dana prapočetka vinkovačke košarke prošlo je više od 45 godina. U tih četrdeset pet godina klub je u nekoliko navrata mijenjao ime – Vinkovci, Dinamo, Telecomp, a danas egzistira pod prvotnim imenom KK Vinkovci.

Skromni klub iz slavonske ravnice vinuo se u prvoligaške visine gdje je nekoliko sezona (od 1995. do 1999. godine) igrao zapaženu ulogu te se okušao i u europskoj konkurenciji. U sezoni 1996. klub se natjecao u Kupu Korać i ušao u poluzavršnicu tog natjecanja. U tim zlatnim košarkaškim vremenima vinkovačka publika imala je prigode u košarkaškom domu «Lenije» gledati vrhunske europske ekipe poput španjolske ekipe Tau Ceramica.

Kroz klub je prošla plejada igračica i igrača, danas akademika, istaknutih privrednika i intelektualaca, a nadasve dobrih i poštenih ljudi koji su našli svoje mjesto u društvu. Najpoznatiji igrači koji su prve svoje košarkaške korake započeli u Vinkovcima su još uvijek aktivni Mario Kasun, Nino Primorac te Ivan Papac kao i bivši internacionalac a sadašnji trener Sanjin Kalaica. Klub je dao i nekoliko istaknutih košarkaških trenera te športskih djelatnika.

KK Vinkovci danas, to je stabilan hrvatski košarkaški A-2 ligaš sa prepoznatljivom fizionomijom i mjestom u hrvatskoj košarci. Klub ima formiranu školu košarke u kojoj djevojčice i dječaci uče prve košarkaške korake. Mlađi kadeti i kadeti igraju zapaženu ulogu u slavonskim košarkaškim ligama, a juniori i u hrvatskim košarkaškim okvirima.

Seniori se natječu u A-2 košarkaškoj ligi Hrvatske sa realnim ambicijama u borbi za gornji dom natjecanja u sezoni 2009./2010. od sezone 2008/2009. u B-1 konkurenciji natječu se i košarkašice jer je, nakon nekoliko godina pauze, ponovo revitalizirana ženska košarkaška ekipa. Klub ima ambiciozni management kojemu je osnovni cilj proširivanje košarkaške baze, popularizacija košarke kod mladeži te, kroz organizirano bavljenje košarkom, otrgnuti mlade pogubnim utjecajima ulice i kafića i pošasti droge.

Tijekom proteklih više od 45 vinkovačkih godina košarka nije bila samo disciplina, natjecanjr i postizanje rezultata u borbi za što bolji plasman na ljestvici. Košarka je način života, odgoja, obrazovanja i odrastanja, usmjeravanje volje na ostvarivanje športskih ciljeva i put u zdravo društvo.

Košarka u Vinkovcima prošla je svoj put dug više od 45 godina. Od zemljanih terena stigla je do modernog zdanja Košarkaškog doma “Lenije”. Kroz dugih 45 godina egzistencije u vinkovačkom, slavonskom i hrvatskom športu dokazala je svoju vitalnost, vrijednost i važnost.

Neopterećeni tim podatkom, prvašići su danas, još uvijek sneni i čvrsto držeći roditelje za ruku, pristizali u školu. Učiteljice su ih dočekale i uputile u učionicu, koja će od sada biti njihov drugi dom.... 

A kako bi što lakše prošli razdoblje prilagodbe i upoznali se s opasnostima u prometu, na svim frekventnijim pješačkim prijelazima policija je osigurala posebnu prometnu školsku patrolu, te još jednom upozoravaju vozače na oprez kada se voze u blizini škola. Za sada, ostaje jedino problem udžbenika, jer nekolicina njih još uvijek nema iz cega uciti.

Na natjecanje se prijavilo 12 ekipa iz Hrvatske i inozemstva, a jutros je svih 12 ekipa nakon izvlačenja startalo u 10 sati sa ribolovom, kako kaže Vrhovni sudac Šimunović.

Organizator je Orban d.o.o. – Carp shop orban Vinkovci i doznajemo da su sretni odazivom natjecatelja i posjetitelja kojih je svake godine sve više. Natjecanje će trajati do nedjelje 20.09.2009. kada će u 12 sati biti zbrajanje rezultata i dodjela nagrada. Svim natjecateljima želimo „BISTRO“ i da ovo oblačno vrijeme ne donese i kišu.

Da bi paukom “pokupljeni” automobil vozač dobio nazad, morat će najprije izdvojiti 300 kn. Ako dođu prije nego automobil bude odvezen, platiti će 150 kn. Tome se dodaje i kazna prometne policije koja ovisi o vrsti prekršaja u parkiranju, a može iznositi do 500 kn, za primjerice nepropisno parkiranje na mjestu za invalide.